Rasprava o humanoidnoj robotici u Hrvatskoj - Oblikovanje budućnosti suradnje čovjeka i robota

Prva hrvatska konferencija posvećena humanoidnoj robotici, održana na Institutu Ruđer Bošković, okupila je znanstvenike, inženjere, poduzetnike, inovatore i predstavnike javnog sektora. Glavna tema rasprave bila je budućnost neizbježne suradnje ljudi i robota. Konferencija je organizirana u suradnji sa slovenskom tvrtkom Vandri Robotics. Naime, u siječnju ove godine Institut Ruđer Bošković  i slovenski Vandri Robotics su pokrenuli stratešku suradnju u istraživanju i razvoju humanoidne robotike koja ulazi u ključni stupanj razvoja. Naglašeno je kako slijedom ubrzanog razvoja umjetne inteligencije, senzorske tehnologije i materijala, humanoidni roboti prelaze iz istraživačkih laboratorija u stvarne primjene - u turizmu, zdravstvu, industriji i javnim uslugama. Europa predvodi razvoj pouzdane i prema čovjeku usmjerene umjetne inteligencije, uz okvire poput EU AI Acta i programe poput Obzora Europa.
Susret znanstvenika, inženjera, industrije, javnog sektora i inovatora potaknuo je niz pitanja o načinima na koje će ljudi i inteligentni strojevi surađivati - etično, sigurno i s jasnom društvenom vrijednošću.
Konferenciju su otvorili znanstveni savjetnik dr. sc. Karolj Skala iz Institut Ruđer Bošković i direktor tvrtke Vandri Robotics Tadej Slapnik, istaknuvši važnost povezivanja akademske zajednice i industrije u razvoju nove generacije robotskih sustava. Tijekom programa održano je nekoliko panel-rasprava o multimodalnoj inteligenciji robota, autonomnim robotskim sustavima i mogućnostima umrežavanja robota u zajedničke inteligentne sustave. Među govornicima su bili akademik Bojan Jerbić, profesor Stjepan Bogdan sa Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu te Krešimir Sever, predstojnik Ureda za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske. Prema procjenama predstavljenima na skupu, globalno tržište humanoidne robotike moglo bi do 2035. godine dosegnuti vrijednost veću od 30 milijardi eura.
„Kod uvođenja robota, umjetne inteligencije, trebalo bi dio te dobiti oporezovati na način da se ona „gurne“ u javno dobro. Na pozicije mirovinskog sustava, zdravstvenoga sustava, posebne fondove iz kojih će se ljudi dokvalificirati, prekvalificirati za nove posle. Gdje će oni  koji gube posao, na jednoj strani, moći ući u sustav obrazovanja i učiti raditi nešto drugo.
Činjenica je da postoji veliki dio optimista koji govore kako će, bez obzira na nove tehnologije, nezamjenjiv biti ljudski rad“, istaknuo je predstojnik Sever na početku izlaganja.
„Međutim, nisam siguran da se to događa sada i s ovom posljednjom revolucijom, a zapravo ni ne znamo dok kuda će doći. McKinsey-jevo istraživanju o Hrvatskoj od prije par godina, pod nazivom „Budućnost rada u Hrvatskoj do 2030. godine“ jasno je prikazalo kako će
desetci tisuća radnih mjesta u Hrvatskoj do 2030. godine biti ugašena na „ljudskoj“ razini jer će ih zamijeniti nove tehnologije. Kako razvoj napreduje roboti će sve više preuzimati neke jednostavnije, ali i složenije poslove!, nastavio je Sever.
„Mi smo, zapravo, u situaciji da se moramo preispitati kao ljudi. Jasno je da će roboti biti ti koji će nam pomagati u životu, koji će nam pomagati raditi s ono što možda nama više nije prihvatljivo, što nam je teško, olakšat će nam život.
Međutim, činjenica je da sada moramo više razmišljati našem mjestu u svijetu u kojem se zajedno s nama pojavljuju i roboti. Ako govorimo o trenutnom suradnom odnosu robota i ljudi, gdje su i roboti i ljudi na istim mjestima, unutar istog radnog prostora, istraživanja ukazuju da ljudi često odlaze po savjete psihologa, psihijatara, da ne snalaze dobro u svemu tome.
Mislim da vrijeme koje dolazi traži i od društva puno šire djelovanje znanstvene zajednice, poslodavaca, sindikata, politike, svih onih koji se nalaze u ovom zajedničkom prostoru i koji bi trebali osmišljavati rješenja ususret događanjima, a ne reagirati na nešto što se već dogodilo.
Mi smo upravo kroz Ured iskoristili prigodu neutralnosti Ureda i „pogurali“ neke teme. Nedugo smo organizirali Okrugli stol na kojem je gostovala i Tonka, na kojem smo pokušali okupiti na jednom mjestu poslodavce, akademsku zajednicu, sindikate i politiku. Bavili
smo se upravo time kako i na koji način algoritmi djeluju na današnji sustav rada i na upravljanje tim sustavima. Slijedom toga krenuli smo i dalje- sazvali smo, po prvi puta, radnu skupinu koju čine predstavnici političkih i javnih vlasti, poslodavaca, sindikata, akademske zajednice, pravobranitelji, koji bi trebali biti uključeni u izradu smjernica, da se zajednički kao društvo počnemo dogovarati kako se i na koji način umjetna inteligencija može i treba koristiti. Po završetku skupa Tonka nam je pokazala što je naučila od zadnjeg susreta.
U kojoj mjeri ljudi imaju pravo znati da ih nadzire umjetna inteligencija, da ih bira umjetna inteligencija, da bismo stvorili društvo u kojem će doista i roboti i umjetna inteligencija doprinositi njegovom razvoju, na način da čovjek bude taj koji je u središtu pozornosti“, završio je Sever.
Poseban interes izazvala je demonstracija humanoidnog robota Tonke. Sudionici su imali priliku vidjeti praktične mogućnosti robota u komunikaciji s ljudima u uslužnim djelatnostima, kao i upoznati se s platformom za upravljanje humanoidnim robotima u stvarnim okruženjima.
Jedna od ključnih tema konferencije bio je i projekt HARIS (Humanoid Adaptive Reasoning and Interaction System), koji razvija sustave za intuitivnu komunikaciju između ljudi i robota u kompleksnim okruženjima poput hotelskih recepcija ili javnih prostora. Projekt je dio šire inicijative za razvoj centra humanoidne robotike koji bi povezao istraživanje, industriju i obrazovanje u regiji. 
Organizatori su istaknuli kako je cilj ovog događaja bio potaknuti i ubrzati suradnju između hrvatskih i međunarodnih institucija u području  robotike i umjetne inteligencije. Zaključeno je kako humanoidni roboti nisu zamišljeni kao zamjena za ljude, već kao tehnološki partneri koji mogu preuzeti rutinske zadatke i otvoriti prostor za kreativnije i složenije oblike rada.

Pisane vijesti