U organizaciji Ureda za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske održan Okrugli stol Kod koji upravlja životima - demokratska kontrola algoritama na tržištu rada u Hrvatskoj
 

„Radnik mora ostati u središtu pozornosti, a umjetna inteligencija kao pripomoć. Važno je da umjetna inteligencija služi čovjeku, koji treba biti u središtu, a ne obratno. Želimo da radnici i poslodavci na tome zajednički rade, a javna vlast treba dati prihvatljive okvire. Ne želimo kočiti razvoj, nego pripomoći da bude pod nadzorom“, kazao je Krešimir Sever, predstojnik Ureda za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske na okruglom stolu pod nazivom "KOD koji upravlja životima- demokratska kontrola algoritama na tržištu rada u Hrvatskoj", održanom u organizaciji Ureda, uz sudjelovanje predstavnika državne vlasti, Europske komisije, znanstvene zajednice, sindikata i poslodavaca.

Predstojnik Sever istaknuo je važnost stvaranja uvjeta u kojima će radnici, znajući da ih nadzire umjetna inteligencija, znati na koji način i zašto se to čini kako bi odnosi bili harmoničniji, jer se susreću na istom prostoru. „No, radnik mora ostati u središtu pozornosti, jer je čovjek uvijek iznad stroja. Dok znamo da tim strojevima želimo davati naloge kako i što će raditi, dok prepoznajemo čovjeka kao središte pozornosti, a stroj kako pripomoć, dotle ostajemo ono što jesmo - ljudi i drugim ljudima ljudi", naglasio je Sever.

Državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš složio se kako je važno da je čovjek u središtu tih procesa te da alati poput umjetne inteligencije pomažu učinkovitosti i optimizaciji radnog procesa, ali ne na štetu dostojanstva radnika i njihovih prava i ravnoteže poslovnog i privatnog života. U tom kontekstu, kazao je, nastavljamo rad na Zakonu o radu u okviru radne skupine. Govoreći o radnicima zaposlenim putem platformi, podsjetio je kako je uvedena solidarna odgovornost za radnike koji rade na platformama, ali ljudske kontrole nad radnim procesima. „Iznimno smo ponosni na sustav Jedinstvene elektroničke evidencije rada (JEER) - sustav koji omogućuje izravan uvid u realnom vremenu tko radi na platformama, kako se dodjeljuju zadatci i koliko radnika i agregatora ima u sustavu, a ima ih više od 20.000 od kojih je 16.000 hrvatskih državljana. Ti alati mogu pomoći, vrlo su precizni i, ako se dobro programiraju, pomažu nam smanjiti neprijavljeni rad i sve poteškoće, istaknuo je Vidiš. Napomenuo je da, koliko mu je poznato, samo Hrvatska ima JEER sustav.  

O Smjernicama za odgovornu upotrebu generativne umjetne inteligencije u javnoj upravi, koje izrađuje Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, govorio je ministar Damir Habijan, sudjelujući u panelu „ Od analize do akcije- Zajednički put prema nacionalnim smjernicama“. Istaknuo je kako su Smjernice dio šireg okvira upravljanja umjetnom inteligencijom u javnom sektoru, čija je uspostava u tijeku, a kojima će se odrediti strukture upravljanja umjetnom inteligencijom na razini institucija.

Andrea Čović Vidović, Zamjenica voditeljice Predstavništva i voditeljica medijskog tima Europske komisije u Hrvatskoj upoznala je prisutne s europskim zakonodavnim okvirom za UI i algoritamsko upravljanje odnosno smjernicama za države članice.

Pravno gledište, s nacionalnog stajališta, iznijela je dr. sc. Iva Bjelinski Radić, docentica na Katedri za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, izlažući na temu „Pravni izazovi algoritamskog upravljanja: Transparentnost, odgovornost i zaštita radnika".

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter je, osim o izmjenama Zakona o radu u kontekstu Direktive o platformskim radnicima, ukazala na nužnost razgovora i o izmjenama Zakona o radu u kontekstu korištenja sustava UI. Dodala je i kako je potrebno donijeti i Zakon o provedbi Uredbe EU-a o umjetnoj inteligenciji kojim bi se dodatno razradilo sve ono što je Uredbom propisano i omogućilo njezinu učinkovitu provedbu, pri čemu je sve propise na koje se Uredba odnosi potrebno uskladiti u njezinom duhu, sadržaju i tehničkim rješenjima. Preporučila je i ratificiranje prve globalne pravno obvezujuće Konvencije Vijeća Europe (VE) o utjecaju umjetne inteligencije na demokraciju, vladavinu prava i ljudska prava, koju su zajednički donijele države članice EU-a ujedno i članice VE, druge države članice VE te Sjedinjene Američke Države. Pravobraniteljica Šimonović Einwalter je naglasila i značaj postojanja javno dostupnog registra svih onih koji koriste alate i sustave UI što će pomoći i radnicima, ali i svim građanima da znaju kada se umjetna inteligencija koristi, što je, između ostalog, važno i zbog pravne zaštite, odnosno prava na žalbu. Ukazala je i na ključnu ulogu edukacija - i radnika, i poslodavaca, ali i svih građana vezano za zaštitu prava i suzbijanje diskriminacije prilikom korištenja ovih sustava.

Znanstveni savjetnik u trajnom izboru i predstojnik Odjela za inovacije, poslovnu ekonomiju i ekonomske sektore Ekonomskog instituta Zagreb, dr. sc. Zoran Aralica,  istaknuo je potrebu  transformativnog  djelovanja koje ovisi o pravilnoj interakciji dionika (vlade, sindikata, poduzetnika i znanstvene zajednice) kako bi UI ostvarila društveno - ekonomski utjecaj u Hrvatskoj. „Preduvjet je takvog djelovanja poznavanje činjenica o umjetnoj inteligenciji, kao i prepoznavanje poželjnog samostalnog i međusobnog djelovanja dionika u Republici Hrvatskoj“, naglasio je Aralica.
Predsjednik HUP - Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti Hrvoje Josip Balen poručio je da su ulaganje u znanja i vještine ključ rasta, uz osobnu odgovornost na izazove budućnosti. Preregulacija i pretjerano normiranje jest problem, jer se konkurentnost gradi na znanju, a ne regulacijom, dok su inovacije ključ uspjeha, dodao je.   

Izvršna tajnica za međunarodne odnose i razvoj organizacije SSSH Dijana Šobota istaknula važnost i potrebu edukacije i razvoja kritičke UI pismenosti te naglasila važnost suodlučivanja, demokratskog upravljanja nadzora i regulacije te kako je potrebna primjena vođena jasnom vizijom o svrsi i dobrobiti za sve.

Višesatna, kreativna i angažirana rasprava svih sudionika potaknula je daljnji sveobuhvatni razgovor na nacionalnoj razini o uređenju algoritamskog upravljanja ne samo u području rada nego i pitanjima učinkovitog i odgovornog korištenja sustava UI u svim područjima suvremenog života. Ne samo radi ispunjavanja obveza Republike Hrvatske vezanih uz uspostavu institucionalnog i zakonodavnog okvira koji će osigurati zaštitu radnika uz poštovanje temeljnih prava i sloboda, nakon stupanja na snagu Uredbe EU-a o umjetnoj inteligenciji te nakon što je Europski parlament u prosincu 2025. usvojio zakonodavnu inicijativu za Direktivu o zaštiti radnika od rizika algoritamskog upravljanja. 

Sudionicima skupa uvodno se obratila i humanoidna robotica Tonka koja je pozorno pratila Okrugli stol te se, na kraju, i sama obratila nazočnim predstavnicima medija.
Za Tonku je neka pitanja, najprije na hrvatskom, a potom i na engleskom jeziku, imala i Marija Hanževački, glavna tajnica Nezavisnih hrvatskih sindikata i potpredsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora.

Pisane vijesti