Održana 278. sjednica Gospodarsko- socijalnog vijeća
Okvirni plan mjera aktivne politike zapošljavanja u 2026. godini, za koje je u proračunu planirano više od 150 milijuna eura za potpore i usavršavanje, predstavljen je na 278. sjednici Gospodarsko- socijalnog vijeća.
„Ta su sredstva namijenjena za obrazovanje, zapošljavanje, samozapošljavanje, uključivanje ranjivih skupina na tržište rada te za vaučere koji se koriste za različite oblike obrazovanja, da se što veći broj odraslih uključi u cjeloživotno obrazovanje. I to ne samo nezaposleni, kojih je nikad manje na Zavodu za zapošljavanje, nego i svi oni koji rade“, kazao je
Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. „Na inicijativu SSSH-a, analizirano je sužavanje raspona plaća nastalog, između ostalog i povećanjem minimalne plaće, a do kraja mandata Vlada ima jasan cilj da bruto minimalna plaća do 2028. bude 1250 eura“, rekao je Piletić te najavio formiranje radne skupine koja će stalnim praćenjem rasta plaća sagledati mogućnosti da se rast nastavi, a aktivnim mjerama politike zapošljavanja potiču poslodavci na korištenje mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH)
Mladen Novosel, govoreći o utjecaju minimalne na ostale plaće, prije svega u gospodarstvu, posebice u privatnom sektoru, rekao je kako je nova direktiva o transparentnosti i jednakosti plaća muškaraca i žena tema o kojoj trebamo razgovarati i pokušati anulirati negativnu pojavu, jer je minimalna plaća rasla znatno brže nego medijalna i prosječna. Ukazao je na prijedlog Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) vezan uz sektor turizma, prema kojem bi svi radnici pokriveni kolektivnim ugovorom bili razvrstani u dvije skupine -u prvoj bi bio minimalac 1050 eura, a u drugoj plaća 1100 eura. Upitao je jesu li radna mjesta u turizmu, od kojeg očekujemo značajan udio u BDP-u, toliko izjednačena da ti radnici trebaju biti jednako plaćeni. Novosel je ocijenio kako je „očigledno cilj da se kompletno promijeni struktura radnika, a što se događa i u graditeljstvu, da više u njima nema domaćih radnika, nego iz trećih zemalja, kojima je minimalna plaća dovoljna, uz plaćeni smještaj i prehranu. Takvu politiku plaća ne možemo prihvatiti, kao i argumente HUP-a da nema prostora za podizanje plaća zbog niske produktivnosti, ali ima za intenzivnu rast dobiti poslodavaca“, naglasio je Novosel. Upozorio je da se s minimalnim plaćama ne može povećati produktivnost dodavši kako očekuje da se uredi politika plaća na razini gospodarstva i da odnosi minimalne i ostalih plaća budu primjereni te se onda razgovara i o dobiti i produktivnosti.
Predsjednik HUP-a,
Mislav Balković, pohvalio je mjere aktivne politike zapošljavanja. Zatražio je da se preispitaju mjere potpore sektorima prerađivačke industrije koja je u problemima, u prvom redu metaloprerađivačka koja gubi radna mjesta, nisko je profitabilna i vrlo osjetljiva na promjenu troška rada. „HUP-u je u interesu povećanje plaća i da radnici budu pošteno plaćeni za svoj rad s obzirom na složenost radnih mjesta“, dodao je, ali i naveo kako hrvatski poslodavci imaju nižu profitabilnost 55 posto u odnosu na kolege iz europskih zemalja, odnosno 25 posto iz usporedivih zemalja srednje i istočne Europe. „Hrvatski poslodavci daju veći udio prihoda na trošak rada nego oni u prosječnim europskim državama i osim o plaćama, želimo razgovarati i o proizvedenoj dodanoj vrijednosti i vidjeti što najbolje možemo učiniti kao socijalni partneri“, istaknuo je Balković.
Pisane vijesti
