Održana 284. sjednica GSV

Nakon tri godine primjene Zakona o neprijavljenom radu u praksi, prikupljenih podataka te pokazatelja iz područja rada, Alen Ružić ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te dopredsjednik GSV, izmjene Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada smatra pozitivnim iskorakom. „Donijeli smo ovaj zakon s ključnim ciljem namjere, u prvom redu, sankcioniranja recidivista. Smatramo da može doći u svakom sustavu, i kod svakoga tko radi, do pogrešaka, ali ako se ponavlja, onda to nije pogreška“, izjavio je Ružić nakon održavanja 284. sjednice GSV. Istaknuo je kako je želja bila zaštititi radnike i njihova prava, sačuvati radna mjesta te poslodavcima osigurati poticajno poslovno okruženje. Podsjetio je kako "prve dvije sankcije za utvrđeni neprijavljeni rad ostaju iste, dok se za treći prekršaj uvodi nova kazna od 8000 eura po neprijavljenom radniku, uz automatsku prijavu radnika na puno radno vrijeme", istaknuvši kako je „ova razina kazne primjerena za treći put s obzirom na to da su turizam i trgovina, dakle uslužne djelatnosti, naša grana“. Dodao je kako je jedan od ciljeva da kazna bude i preventivna i pravična te da izmjene zakona budu vezane uz radne dozvole i usklađene sa Zakonom o strancima.“ Također, ova tzv. crna lista nudi mogućnost da ne bude samo vezana za domaće i strane radnike, već da se ona, što se tiče poslodavaca, veže u budućnosti i za neke druge stvari poput javne nabave i prijave na EU fondove - dakle, poticajna ili penalizacijska mjera za uvođenje dodatnog reda i transparentnosti u sustav poslovanja,“ pojasnio je Ružić te najavio kako bi zakon u primjeni mogao biti polovicom lipnja.
Predsjednik GSV-a i član Hrvatske udruge poslodavaca, Ivan Mišetić, kazao je kako je sastanak „pokazao visoku razinu suglasnosti i tolerancije među socijalnim partnerima, iako se ne slažu u cijelosti oko pojedinih tema. U kontekstu interesa HUP-a i jedan i drugi zakon je pozdravljen i prihvaćen u svojim načelnim stavovima, uz želju da se, možda u budućnosti, neki detalji riješe.“
Dodao je kako kod potrošačkih kredita postoje primjedbe zbog mogućih poteškoća u telekomunikacijskoj i ICT industriji, dok je, po pitanju neprijavljenog rada i crnih lista, HUP zadovoljan napretkom u ovom prijedlogu zakona. „Svaka penalizacija je funkcija odvraćanja, ponavljanja takve nedopuštene djelatnosti. Osobno dolazim iz jednog društva koje je veliko po broju zaposlenih i ne vidim nikakvog razloga zašto bi netko zatajio da nekoga ima zaposlenog. Veći je rizik za poslovanje ne imati prijavljenog radnika, nego imati“, pojasnio je te rekao kako je „kazna od 8000 eura primjerena te se može i povećati ako se primijeti da nije učinkovita“.
„Smatramo da ima kvalitetnih, dobrih, socijalno osjetljivih poslodavaca i to nam nije sporno.Također nam nije sporno da se donese Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada. Ono što nam je sporno su određeni prijedlozi koji se tiču crnih lista i kazni. Mislimo da je tu napravljen jedan propust, previd, da se, u biti, na neki način nisu sve mogućnosti iscrpile koje bi dovele do promjena“, istaknuo je Dražen Jović, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata  i dopredsjednik GSV, najavivši upućivanje dodatnog mišljenja sindikalnih središnjica vezanog uz pojedine odredbe novog zakona o suzbijanju neprijavljenog rada. Osvrnuvši se na dio novog prijedloga, prema kojem se poslodavcima omogućuje izbjegavanje upisa na crnu listu ako dvije trećine kazne plate u roku od osam dana, a na „crnoj listi“ završavaju tek nakon trećeg prekršaja, Jović je upozorio: „Nama će se sada dogoditi, ako stupe ovakve odredbe zakona, da ćemo imati smanjivanje tih lista. Znamo da je 5. svibnja bilo 676 poslodavaca na crnim listama, taj će se broj rapidno smanjiti ili će se brisati, ali to ne znači da smo mi spriječili bilo sivo ekonomiju, bilo neprijavljeni rad. Nemoguće je da isti poslodavac istu grešku napravi dva puta, a kamoli tri.“ Pojasnivši kako predložene kazne nisu dovoljno odvraćajuće, Jović je rekao kako sindikalne središnjice mogu podržati prijedlog da poslodavac bude na crnoj listi godinu dana umjesto šest.

Pisane vijesti